← Daniel (2/12) → |
1. | A druge godine carovanja Navuhodonosorovog usni Navuhodonosor san, i uznemiri mu se duh i san ga prodje. |
2. | I reèe car da dozovu vraèe i zvezdare i gatare i Haldeje da kažu caru san njegov. I dodjoše i staše pred carem. |
3. | I reèe im car: Usnih san, i uznemiri mi se duh kako bih doznao šta sam snio. |
4. | A Haldeji rekoše caru sirski: Care, da si živ doveka! Pripovedi san slugama svojim, pa æemo ti kazati šta znaèi. |
5. | A car odgovori i reèe Haldejima: Zaboravio sam, ako mi ne kažete šta sam snio i šta znaèi, biæete iseèeni i kuæe æe vaše biti bunjišta. |
6. | Ako li mi kažete šta sam snio i šta znaèi, dobiæete od mene dare i poklone i veliku èast; kažite mi dakle šta sam snio i šta znaèi. |
7. | Odgovoriše opet i rekoše: Neka car pripovedi san slugama svojim, pa æemo kazati šta znaèi. |
8. | Car odgovori i reèe: Doista vidim da hoæete vremena da dobijete; jer vidite da sam zaboravio. |
9. | Ali ako mi ne kažete šta sam snio i šta znaèi, jedan vam je sud; jer ste se dogovorili da kažete preda mnom laž i prevaru dok se promeni vreme; zato kažite mi san, pa æu videti da mi možete kazati šta znaèi. |
10. | Odgovoriše Haldeji caru i rekoše: Nema èoveka na zemlji koji bi mogao kazati caru to šta ište; zato nijedan car ni knez ni vlastelin nije nikada iskao takvo šta od vraèa ili zvezdara ili Haldejca. |
11. | I šta car ište vrlo je teško; niti ima drugog koji bi mogao kazati caru osim bogova, koji ne žive medju ljudima. |
12. | Zato se car razljuti i razgnevi vrlo, i zapovedi da se pogube svi mudraci vavilonski. |
13. | I kad izidje zapovest, te ubijahu mudrace, tražahu i Danila i drugove njegove da ih ubiju. |
14. | Tada Danilo odgovori mudro i razumno Ariohu zapovedniku stražarskom, koji beše izašao da ubija mudrace vavilonske; |
15. | Odgovori i reèe Ariohu, vlastelinu carevom: Zašto je tako nagla zapovest od cara? Tada Arioh kaza stvar Danilu. |
16. | A Danilo otide i zamoli cara da mu ostavi vremena, pa æe kazati caru šta san znaèi. |
17. | Potom otide Danilo kuæi svojoj, i kaza stvar Ananiji, Misailu i Azariji, drugovima svojim, |
18. | Da se mole za milost Bogu nebeskom radi te tajne, da ne bi poginuli Danilo i drugovi mu s ostalim mudracima vavilonskim. |
19. | I objavi se tajna Danilu, u noænoj utvari; tada Danilo blagoslovi Boga nebeskog. |
20. | Progovori Danilo i reèe: Da je blagosloveno ime Gospodnje od veka do veka; jer je Njegova mudrost i sila; |
21. | I On menja vremena i èase; smeæe careve, i postavlja careve; daje mudrost mudrima i razum razumnima. |
22. | On otkriva šta je duboko i sakriveno, zna šta je u mraku, i svetlost kod Njega stanuje. |
23. | Tebe, Bože otaca mojih, hvalim i slavim, šta si mi dao mudrost i silu, i šta si mi objavio za šta Te molismo objaviv nam stvar carevu. |
24. | Tada otide Danilo k Ariohu, kog car beše odredio da pogubi mudrace vavilonske; i došav ovako mu reèe: Ne gubi mudraca vavilonskih; izvedi me pred cara da kažem caru šta san znaèi. |
25. | Tada Arioh brže izvede Danila pred cara, i ovako mu reèe: Nadjoh èoveka izmedju roblja Judinog, koji æe kazati caru šta san znaèi. |
26. | A car progovori i reèe Danilu, koji se zvaše Valtasar: Možeš li mi kazati san koji sam snio i šta znaèi? |
27. | Odgovori Danilo caru i reèe: Tajnu koju car ište ne mogu kazati caru mudraci ni zvezdari ni vraèi ni gatari. |
28. | Nego ima Bog na nebu koji otkriva tajne i javlja caru Navuhodonosoru šta æe biti do kraja. San tvoj i šta ti je videla glava na postelji tvojoj ovo je: |
29. | Tebi, care, dodjoše misli na postelji šta æe biti posle, i Onaj koji objavljuje tajne pokaza ti šta æe biti. |
30. | A meni se ova tajna nije objavila mudrošæu koja bi u mene bila mimo sve žive, nego zato da se javi caru šta san znaèi i da doznaš misli srca svog. |
31. | Ti, care, vide, a to lik velik; velik beše lik i svetlost mu silna, i stajaše prema tebi, i strašan beše na oèima. |
32. | Glava tom liku beše od èistog zlata, prsi i mišice od srebra, trbuh i bedra od bronze, |
33. | Noge mu od gvoždja, a stopala koje od gvoždja koje od zemlje. |
34. | Ti gledaše dokle se odvali kamen bez ruku, i udari lik u stopala bronzana i zemljana, i satre ih. |
35. | Tada se satre i gvoždje i zemlja i bronza i srebro i zlato, i posta kao pleva na gumnu u leto, te odnese vetar, i ne nadje mu se mesto; a kamen, koji udari lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. |
36. | To je san; a sada æemo kazati caru šta znaèi. |
37. | Ti si, care, car nad carevima, jer ti Bog nebeski dade carstvo, silu i krepost i slavu, |
38. | I gde god žive sinovi ljudski, zveri poljske i ptice nebeske, dao ti je u ruke, i postavio te gospodarem nad svim tim. Ti si ona glava zlatna. |
39. | A nakon tebe nastaæe drugo carstvo, manje od tvog; a potom treæe carstvo, bronzano, koje æe vladati po svoj zemlji. |
40. | A èetvrto æe carstvo biti tvrdo kao gvoždje, jer gvoždje satire i troši sve, i kao gvoždje što sve lomi, tako æe satrti i polomiti. |
41. | A što si video stopala i prste koje od kala lonèarskog koje od gvoždja, biæe carstvo razdeljeno, ali æe biti u njemu tvrdje od gvoždja, jer si video gvoždje pomešano s kalom lonèarskim. |
42. | I što prsti na nogama behu koje od gvoždja koje od kala, carstvo æe biti nešto jako, a nešto trošno. |
43. | A što si video gvoždje pomešano sa kalom lonèarskim, to æe se oni pomešati sa semenom èoveèijim, ali neæe prionuti jedan za drugog kao što se gvoždje ne može smešati s kalom. |
44. | A u vreme tih careva Bog æe nebeski podignuti carstvo koje se do veka neæe rasuti, i to se carstvo neæe ostaviti drugom narodu; ono æe satrti i ukinuti sva ta carstva, a samo æe stajati do veka. |
45. | Kako si video gde se od gore odvali kamen bez ruku i satre gvoždje, bronzu, kao, srebro i zlato. Bog veliki javi caru šta æe biti posle; san je istinit, i tumaèenje mu verno. |
46. | Tada car Navuhodonosor pade na lice svoje, i pokloni se Danilu, i zapovedi da mu prinesu prinos i kad. |
47. | Car progovori Danilu i reèe: Doista, vaš je Bog Bog nad bogovima i Gospodar nad carevima, i koji objavljuje tajne, kad si mogao otkriti ovu tajnu. |
48. | Tada car uzvisi Danila, i dade mu mnoge velike darove i uèini ga gospodarem svoj zemlji vavilonskoj i poglavarem nad svim mudracima vavilonskim. |
49. | I Danilo izmoli u cara, te postavi nad poslovima zemlje vavilonske Sedraha, Misaha i Avdenaga, a Danilo osta na dvoru carevom. |
← Daniel (2/12) → |