← Exodus (31/40) → |
1. | Jahve reče Mojsiju: |
2. | Pozvao sam, gledaj, po imenu Besalela, sina Urijeva, od koljena Hurova iz plemena Judina. |
3. | Napunio sam ga duhom Božjim koji mu je dao umješnost, razumijevanje i sposobnost za svakovrsne poslove: |
4. | da zamišlja nacrte za radove od zlata, srebra i tuča; |
5. | za rezanje dragulja, za umetanje; za rezbarije u drvu i poslove svakakve. |
6. | Dodao sam još Oholiaba, sina Ahisamakova iz Danova plemena; vještinom sam obdario sve sposobne ljude da mognu napraviti sve što sam ti naredio: |
7. | Šator sastanka, Kovčeg Svjedočanstva, povrh njega Pomirilište i sav namještaj Šatora; |
8. | stol i sav njegov pribor, čisti svijećnjak sa svim njegovim priborom; |
9. | kadioni žrtvenik, žrtvenik za žrtve paljenice i njegov pribor, onda umivaonik i njegovo podnožje; |
10. | odijela za službu, posvećena odijela za svećenika Arona i odijela za njegove sinove, za njihovu svećeničku službu; |
11. | pa ulje za pomazanje i miomirisni tamjan za Svetište. Sve neka načine kako sam ti naredio." |
12. | Jahve opet reče Mojsiju: |
13. | Reci Izraelcima: Subote moje morate održavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posvećujem. |
14. | Držite, dakle, subotu, jer je ona za vas sveta. Tko je oskvrne neka se pogubi; tko bude u njoj radio ikakav posao neka se odstrani iz svoga naroda. |
15. | Šest dana neka se vrše poslovi, ali sedmi dan neka bude dan posvemašnjeg odmora, Jahvi posvećen. Tko bi u dan subotni obavljao kakav posao neka se pogubi. |
16. | Stoga neka Izraelci drže subotu - svetkujući je od naraštaja do naraštaja - kao vječni savez. |
17. | Neka je ona znak, zauvijek, između mene i Izraelaca. TÓa Jahve je za šest dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo." |
18. | Kad Jahve svrši svoj razgovor s Mojsijem na Sinajskom brdu, dade mu dvije ploče Svjedočanstva, ploče kamene, ispisane prstom Božjim. |
← Exodus (31/40) → |